Apartmani Frane Vidalići

Iznajmljujemo apartmane prvi red do mora .Apartmani Frane smješteni su u malom naselju Vidalići, samo 5 km udaljenom od Novalje. Apartmani su idealno smješteni samo nekoliko koraka od naše pješčane plaže koja se nalazi svega 10 metara ispred kuće. Iznad plaže proteže se prirodna hladovina, kao što možete vidjeti na slikama. U ponudi imamo apartmane  smještene u dvije kuće:  u prvoj kući uz more ( 4 x 2+2, 2 x 2+1 )  i  nove apartmane ( 2 x 2+2 ) u drugoj kući uz more  ( iza prve kuće - 50 metara ).
Apartmani su pogodni za obiteljski odmor, dok su plaža i vrt sa roštiljem samo nekoliko koraka udaljeni.

Na sjeveroistočnom dijelu otoka Paga nalaze se naselja Vidalići i Kustići koja su međusobno udaljena svega 1 km. To su mala mirna mjesta smještena uz samo more, izdvojena od buke i gužve, idealna za potpuni odmor.
Uživajte u odmoru na paški način, ako se za vrijeme odmora želite potpuno opustiti i zaboraviti na kuhanje, u blizini se nalaze konobe i restorani gdje možete upoznati domaću kuhinju i okusiti naše specijalitete. U ponudi imamo uslugu vožnje s čamcem i uslugu nabavke svježe divlje morske ribe. Ukoliko se odlučite za obilazak okolice automobilom, mi smo udaljeni manje od sat vremena od najbolje europske destinacije - Zadra i sat i pol od nacionalnog parka -  Plitvička jezera. U neposrednoj smo blizini  jednih od najljepših paških plaža i nacionalnih parkova Hrvatske koji oduzimaju dah.
Prednost naših apartmana su mirne lokacije i neposredna blizina mora, idealno za obitelji sa djecom i sve koji žele intimu i pravi odmor.

 Pag je jedan od najvećih otoka u Jadranskom moru. Sa svojih 270 km razvedene obale jedan je od otoka sa najduljom obalnom linijom.Na otoku Pagu imamo 26 mjesta a to su:Tovarnele, Lun, Dudići, Jakišnica, Potočnica, Stara Novalja, Novalja, Gajac, Caska, Kustići, Zubovići, Vidalići, Metajna, Kolan, Mandre, Šimuni, Proboj, Košljun, Gorica, Vrčići, Stara Vasa, Dinjška, Miškovići, Povljana, Vlašići, Smokvica.

 Kad je 1969. godine nad Ljubačkim vratima izgrađen most, otok Pag je zapravo postao poluotok. Dugačak 301 metar Paški most spaja otok sa kopnom. Zato do otoka nije teško doći, jer most omogućuje siguran dolazak automobilom ili autobusom. Ujedno je otok Pag važan alternativni prometni pravac od kontinentalnog dijela Hrvatske prema Dalmaciji i obrnuto. Osim preko mosta, do Paga se lako dolazi i trajektnom vezom Žigljen – Prizna. Od otočne luke Žigljen do kontinentalne luke Prizna trajekt prometuje tek petnaestak minuta. Postoji i redovna brodska veza Novalja – Rijeka, kao i redovne autobusne veze Paga, Novalje, Kolana i Povljane s Rijekom, Zadrom, Splitom i Zagrebom. Krajolik Otoka Paga vrlo je raznolik. Na nižim područjima zaštićenima od bure, od Šimuna do Tovarnela, bogat je biljni svijet. Tu raste bor, smreka, jela, murva (dud), a na rtu Luna su i brojni stari maslinici. Visoko je raslinje na otoku rijetko. Dominiraju manje biljke otporne na jake udare bure.

 Stanovništvo otoka stoljećima se bavilo stočarstvom, poljoprivredom, ribarstvom, maslinarstvom i pčelarstvom, a na području grada Paga i proizvodnjom soli. Stočarstvo je oduvijek imalo vrlo važnu ulogu, međutim do danas se jedino održalo ovčarstvo, koje je bilo i ostalo jedna od najvažnijih gospodarskih grana. Uzgoj ovaca temelj je proizvodnje paškog sira, skute, ovčjeg mlijeka, vune i paške janjetine. Poljoprivreda je također zastupljena grana djelovanja u kojoj su poljoprivredne površine, najviše prekrivene oranicama, vrtovima i vinogradima. Maslinarstvo je također razvijena grana poljoprivrede na Otoku Pagu. Maslinici Luna su vječita inspiracija slikarima koji dolaze ljeti, slikajući neobično izvijena stabla koja se međusobno isprepliću. Masline se beru u listopadu i studenomu, a od ubranih maslina, dio se pripravlja soljenjem i konzerviranjem, no najveći dio odlazi u uljaru u Lunu, gdje se proizvodi vrlo kvalitetno maslinovo ulje. Ribarstvo je također bilo i do danas ostalo razvijeno . Novalja se nalazi na strani otoka koja je otvorena prema pučini, pa su brojne ribarice lako isplovljavale sve do Raba, Cresa i Lošinja, a ponekad se išlo i do sredine Jadrana u potrazi za velikom i kvalitetnom ribom. Turizam je najvažnija gospodarska grana na Pagu. Iako je prvi veliki zamah paški turizam doživio početkom šezdesetih godina XX. St., ipak njegovi počeci sežu mnogo ranije. Tako je već 1929. godine tiskan prvi turistički prospekt Paga.

Danas Pag raspolaže s oko 12.000. turističkih kreveta, a tijekom ljetne sezone u Pagu prosječno boravi oko 50.000 gostiju. Razvoj turizma potaknuo je i razvoj popratnih gospodarskih grana, prije svega trgovine i ugostiteljstva.Što se smještaja tiče, turisti imaju veliki izbor privatnog smještaja kao što su apartmani i sobe, zatim hotelskog smještaja u slijedećim hotelima Plaža, Pagus, Biser u gradu Pagu i Loža, Liburnija, Boškinac u Novalji. Novi luksuzni hotel, koji je u izgradnji nalazi se u Jakišnici.

Zabava na Otoku Pagu je nešto čime se u ljeti obiluje po svuda. U Novalji, na plaži Zrće nalazi se ekskluzivni noćni klub «Aquarius» u kojemu se priređuju nastupi estradnih zvijezda, zabavne večeri u izuzetnom ambijentu plaže, mora i noći. Tu je i zabavni centar «Calypso», vrlo omiljen među mladima. U Novalji ima niz Caffe – barova koji tijekom ljeta priređuju posebne zabavne programe. Središnji zabavni centar u gradu Pagu je klub «Vanga» gdje se može zabaviti uz odličnu glazbu i vrhunsku ponudu pića. Disco klub «Peti magazin» u Pagu privući će ljubitelje disco programa, priređuju se party – večeri, odlična je ponuda pića, dobra posluga i mogućnost parkiranja u blizini. Gosti se mogu odlično zabaviti prilikom raznih manifestacija, koje se održavaju po cijelom otoku a to su, ribarske večeri, nastupi klapa i dr.

 Gastronomija otoka je pozamašna i ima dugu povijest, paške specijalitete moguće je naći u većini otočnih restorana. Otočni restorani tijekom ljeta nude dobro pripremljenu svježu ribu, svježe školjke, rakove, ali uz to i tradicionalne otočne specijalitete, kao što su paška janjetina i paški sir.

 Sportske aktivnosti su također vrlo razvijene. Novalja, Pag i Povljana imaju dobro uređena nogometna igrališta na kojima se održavaju pripreme sportaša, odigravaju velike utakmice, a na kojima se može i rekreativno baviti sportom. Novalja ima i dvadesetak teniskih terena uz auto kamp «Straško», a u Pagu su teniski tereni u sklopu sportskog centra na Lokunji, neposredno uz gradsku plažu Prosika. Novalja ima i suvremeno uređeni centar «Kastelo» s fitness – centrom, a i u Pagu u sklopu hotela «Pagus» nalazi se fitness – centar. Najljepši su ipak sportovi na moru kojima se gosti mogu baviti tijekom cijelog ljeta, na svim plažama.Alpinisti mogu uživati u penjanju otočnim uzvisinama, a ronioci u ronjenju u gotovo svim dijelovima otočnog akvatorija, osim u Podvelebitskom kanalu, zbog jakih morskih struja, dubine i nemogućnosti pristajanja uz obalu.Tijekom ljeta organiziraju se brojni izleti većim ili manjim brodovima koji vas vode do velikih nacionalnih parkova, Plitvičkih jezera, Slapova Krke, Kornata i Starigrada – Paklenice.

Paški trikut

Ovom događaju svjedočilo je tridesetak mještana grada Paga, a postoji i policijski zapisnik tog događaja. Neobične leteće pojave u više su slučajeva bile iskaz anonimnih očevidaca koji nisu htjeli medijsku pozornost najviše iz razloga da ne budu ismijani. Takvih slučajeva je mnogo a sve pojave događale su se na području otoka Paga. U prosincu 1997. godine pojava neobičnog svjetla primijećena je iznad južnog djela otoka, pojavu su prvi primijetili otočki policajci, zatim su je u nekoliko narednih dana promatrali mještani Dinjške, okolice Zadra, Karlobaga i drugi. Također, na području Komorovca, južno od trajektne luke Žigljen, u smjeru Grada Paga, pronađen je u brdskom kamenjaru otisak u obliku trokuta, površine nešto manje od 700 četvornih metara.

 Trokut je istostran, veličine 32x32x22 metara i ima oblik otiska pegle. Specifičnost tog otiska je u tome sto je na njemu kamenje drugačije nego na okolnom području, te što je kao izbušeno ili grubo obrađeno. Radi se, treba reći, i za pješake vrlo teško dostupnom terenu. Pastiri s okolnih područja, barem oni upitani, nisu znali za to, dok Otkriće nije objavio jedan mjernik-geodet iz Zadra, koji je na Komorovcu bio službeno. Brojni znatiželjnici tijekom ponedjeljka su krenuli u potragu za »trokutom«, a bilo je mnogo i onih koji su sve to htjeli slikati. Za sada je nemoguće procijeniti o čemu se zapravo radi, jer bi posljednju riječ trebali dati geolozi. No, stvar je izuzetno čudna i razumljivo je što pobuđuje veliku znatiželju.